Ključne poruke za propisivače u bolnicama

informativni materijal ključne poruke materijal iz kompleta

U čemu je problem?

Bakterije rezistentne na antibiotike postale su svakodnevna pojava i problem u bolnicama diljem Europe (1).

Zlouporaba antibiotika može uzrokovati kolonizaciju ili infekciju bolesnika bakterijama rezistentnima na antibiotike, poput meticilin-rezistetnog Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin rezistetnih enterokoka (VRE) i izrazito rezistentnih gram-negativnih bacila (2-3).

Zlouporaba antibiotika povezana je s povećanom incidencijom infekcija bakterijom Clostridium difficile (4-5).

Pojava, selekcija i širenje rezistentnih bakterija predstavlja prijetnju sigurnosti bolesnika u bolnicama budući da:

  • Infekcije bakterijama rezistentnima na antibiotik rezultiraju povećanom morbidnošću i smrtnošću u bolesnika, kao i produljenim boravkom u bolnici  (6-7).
  • Rezistencija na antibiotik često rezultira odgodom u odgovarajućoj terapiji antibioticima (8).
  • Neodgovarajuća ili odgođena terapija antibioticima u bolesnika s ozbiljnim infekcijama povezana je s ishodima lošima po bolesnike, a ponekad i smrću (9-11).
  • Trenutne mogućnosti za nove antibiotike su ograničene te, ako se opseg rezistencije na antibiotike nastavi povećavati, na raspolaganju više neće biti djelotvornih antibiotika (12).

Kako uporaba antibiotika doprinosi problemu? 

Vrlo je izgledno da će hospitalizirani bolesnici primiti antibiotik (13), a 50% cjelokupne uporabe antibiotika u bolnicama je neprimjerena (4, 14);

Zlouporaba antibiotika u bolnicama jest jedan od glavnih faktora koji pokreću razvoj rezistencije na antibiotike (15-17);

Zlouporaba antibiotika može uključivati sljedeće (18):

  • nepotrebno propisivanje antibiotika;
  • odgodu primjene antibiotika u kritično bolesnih bolesnika;
  • preuzak ili preširok spektar terapije antibioticima;
  • preslabu ili prejaku dozu antibiotika u usporedbi s dozom koja je indicirana za bolesnika;
  • prekratko ili predugačko trajanje terapije antibioticima;
  • nastavak pogrešne terapije antibioticima nakon što podaci o mikrobiološkoj kulturi postanu dostupni.

Zašto promicati razumnu uporabu antibiotika?

Razumna uporaba antibiotika može spriječiti pojavu i selekciju bakterija rezistentnih na antibiotike (4, 17, 19-21).

Dokazano je da je smanjivanje uporabe antibiotika rezultiralo smanjenjem incidencije infekcija bakterijom Clostridium difficile (4, 19, 22).

Kako promicati razumnu uporabu antibiotika?

Strategije koje se provode na više razina, a uključuju primjenu kontinuirane edukacije, uporabu bolničkih smjernica i pravila o primjeni antibiotika temeljenih na dokazima, restriktivne mjere i konzultacije s liječnicima specijalistima na području zaraznih bolesti, mikrobiolozima i ljekarnicima mogu rezultirati boljim praksama u poboljšanju propisivanja antibiotika i smanjenju rezistentnosti na antibiotike (4, 19, 23).

Praćenje bolničkih podataka o rezistenciji na antibiotike i uporabi antibiotika pružilo je korisne informacije za upravljanje empirijskom terapijom antibioticima u teško bolesnih bolesnika. (24)

Ispravno određivanje početka uzimanja i optimalno trajanje profilakse antibioticima za potrebe kirurškog zahvata povezano je sa smanjenim rizikom od infekcija u mjestu kirurškog zahvata (25), te smanjenim rizikom od pojave bakterija rezistentnih na antibiotike (26)

Ispitivanja su pokazala da se, u slučaju određenih indikacija, može primijeniti kraća terapija umjesto dulje terapije bez utjecaja na ishode uočene u bolesnika. Ovo se također povezuje s rjeđom pojavom rezistencije na antibiotike (15, 27-28).

Uzimanje mikrobioloških uzoraka prije pokretanja empirijske terapije antibioticima, praćenje rezultata kulture i upravljanje terapijom antibioticima na temelju rezultata kulture rezultira smanjenjem nepotrebne uporabe antibiotika (29).

Literatura 

1.            European Antimicrobial Resistance Surveillance System . RIVM. 2009 [cited March 30, 2010].
2.            Safdar N, Maki DG. The commonality of risk factors for nosocomial colonization and infection with antimicrobial-resistant Staphylococcus aureus, enterococcus, gram-negative bacilli, Clostridium difficile, and Candida. Ann Intern Med. 2002 Jun 4;136(11):834-44.
3.            Tacconelli E, De Angelis G, Cataldo MA, Mantengoli E, Spanu T, Pan A, et al. Antibiotic usage and risk of colonization and infection with antibiotic-resistant bacteria: a hospital population-based study. Antimicrob Agents Chemother. 2009 Oct;53(10):4264-9.
4.            Davey P, Brown E, Fenelon L, Finch R, Gould I, Hartman G, et al. Interventions to improve antibiotic prescribing practices for hospital inpatients. Cochrane Database Syst Rev. 2005(4):CD003543.
5.            Bartlett JG, Onderdonk AB, Cisneros RL, Kasper DL. Clindamycin-associated colitis due to a toxin-producing species of Clostridium in hamsters. J Infect Dis. 1977 Nov;136(5):701-5.
6.            Cosgrove SE, Carmeli Y. The impact of antimicrobial resistance on health and economic outcomes. Clin Infect Dis. 2003 Jun 1;36(11):1433-7.
7.            Roberts RR, Hota B, Ahmad I, Scott RD, 2nd, Foster SD, Abbasi F, et al. Hospital and societal costs of antimicrobial-resistant infections in a Chicago teaching hospital: implications for antibiotic stewardship. Clin Infect Dis. 2009 Oct 15;49(8):1175-84.
8.            Kollef MH, Sherman G, Ward S, Fraser VJ. Inadequate antimicrobial treatment of infections: a risk factor for hospital mortality among critically ill patients. Chest. 1999 Feb;115(2):462-74.
9.            Ibrahim EH, Sherman G, Ward S, Fraser VJ, Kollef MH. The influence of inadequate antimicrobial treatment of bloodstream infections on patient outcomes in the ICU setting. Chest. 2000 Jul;118(1):146-55.
10.          Lodise TP, McKinnon PS, Swiderski L, Rybak MJ. Outcomes analysis of delayed antibiotic treatment for hospital-acquired Staphylococcus aureus bacteremia. Clin Infect Dis. 2003 Jun 1;36(11):1418-23.
11.          Alvarez-Lerma F. Modification of empiric antibiotic treatment in patients with pneumonia acquired in the intensive care unit. ICU-Acquired Pneumonia Study Group. Intensive Care Med. 1996 May;22(5):387-94.
12.          ECDC, EMEA. ECDC/EMEA Joint Technical Report: The bacterial challenge: time to react
2009.
13.          Ansari F, Erntell M, Goossens H, Davey P. The European surveillance of antimicrobial consumption (ESAC) point-prevalence survey of antibacterial use in 20 European hospitals in 2006. Clin Infect Dis. 2009 Nov 15;49(10):1496-504.
14.          Willemsen I, Groenhuijzen A, Bogaers D, Stuurman A, van Keulen P, Kluytmans J. Appropriateness of antimicrobial therapy measured by repeated prevalence surveys. Antimicrob Agents Chemother. 2007 Mar;51(3):864-7.
15.          Singh N, Yu VL. Rational empiric antibiotic prescription in the ICU. Chest. 2000 May;117(5):1496-9.
16.          Lesch CA, Itokazu GS, Danziger LH, Weinstein RA. Multi-hospital analysis of antimicrobial usage and resistance trends. Diagn Microbiol Infect Dis. 2001 Nov;41(3):149-54.
17.          Lepper PM, Grusa E, Reichl H, Hogel J, Trautmann M. Consumption of imipenem correlates with beta-lactam resistance in Pseudomonas aeruginosa. Antimicrob Agents Chemother. 2002 Sep;46(9):2920-5.
18.          Gyssens IC, van den Broek PJ, Kullberg BJ, Hekster Y, van der Meer JW. Optimizing antimicrobial therapy. A method for antimicrobial drug use evaluation. J Antimicrob Chemother. 1992 Nov;30(5):724-7.
19.          Carling P, Fung T, Killion A, Terrin N, Barza M. Favorable impact of a multidisciplinary antibiotic management program conducted during 7 years. Infect Control Hosp Epidemiol. 2003 Sep;24(9):699-706.
20.          Bradley SJ, Wilson AL, Allen MC, Sher HA, Goldstone AH, Scott GM. The control of hyperendemic glycopeptide-resistant Enterococcus spp. on a haematology unit by changing antibiotic usage. J Antimicrob Chemother. 1999 Feb;43(2):261-6.
21.          De Man P, Verhoeven BAN, Verbrugh HA, Vos MC, Van Den Anker JN. An antibiotic policy to prevent emergence of resistant bacilli. Lancet. 2000;355(9208):973-8.
22.          Fowler S, Webber A, Cooper BS, Phimister A, Price K, Carter Y, et al. Successful use of feedback to improve antibiotic prescribing and reduce Clostridium difficile infection: a controlled interrupted time series. J Antimicrob Chemother. 2007 May;59(5):990-5.
23.          Byl B, Clevenbergh P, Jacobs F, Struelens MJ, Zech F, Kentos A, et al. Impact of infectious diseases specialists and microbiological data on the appropriateness of antimicrobial therapy for bacteremia. Clin Infect Dis. 1999 Jul;29(1):60-6; discussion 7-8.
24.          Beardsley JR, Williamson JC, Johnson JW, Ohl CA, Karchmer TB, Bowton DL. Using local microbiologic data to develop institution-specific guidelines for the treatment of hospital-acquired pneumonia. Chest. 2006 Sep;130(3):787-93.
25.          Steinberg JP, Braun BI, Hellinger WC, Kusek L, Bozikis MR, Bush AJ, et al. Timing of antimicrobial prophylaxis and the risk of surgical site infections: results from the Trial to Reduce Antimicrobial Prophylaxis Errors. Ann Surg. 2009 Jul;250(1):10-6.
26.          Harbarth S, Samore MH, Lichtenberg D, Carmeli Y. Prolonged antibiotic prophylaxis after cardiovascular surgery and its effect on surgical site infections and antimicrobial resistance. Circulation. 2000 Jun 27;101(25):2916-21.
27.          Chastre J, Wolff M, Fagon JY, Chevret S, Thomas F, Wermert D, et al. Comparison of 8 vs 15 days of antibiotic therapy for ventilator-associated pneumonia in adults: a randomized trial. Jama. 2003 Nov 19;290(19):2588-98.
28.          Ibrahim EH, Ward S, Sherman G, Schaiff R, Fraser VJ, Kollef MH. Experience with a clinical guideline for the treatment of ventilator-associated pneumonia. Crit Care Med. 2001 Jun;29(6):1109-15.
29.          Rello J, Gallego M, Mariscal D, Sonora R, Valles J. The value of routine microbial investigation in ventilator-associated pneumonia. Am J Respir Crit Care Med. 1997 Jul;156(1):196-200.

Related content

Data

Komplet informativnog materijala koji se koristi kada su ciljna skupina propisivači u bolnicama

komunikacijski materijal

Primarna ciljana publika jesu propisivači antibiotika u bolnicama. Sekundarna ciljana publika jesu uprave bolnica i u manjoj mjeri bolnički ljekarnici i odbori za nadzor antibiotika / farmaceutskih proizvoda.